Iako smo iz različitih stranaka, odlično surađujem s gradonačelnikom

• 

Detalji

Hitovi: 1545

Šibenik, 14. listopada 2014. - Voditelj odsjeka za gospodarstvo grada Šibenika i europskog projekta JEWEL za grad Šibenik te HNS-ov županijski vijećnik Petar Mišura u intervjuu za Šibenski list govori o otvaranju prvog Urbanog centra u Šibeniku i suradnji s gradonačelnikom. Intervju prenosimo u cijelosti.

 

Prvi Urbani centar u Hrvatskoj ovih je dana otvoren u Šibeniku. O čemu je zapravo riječ?

- Šibenik je doista prvi grad u Hrvatskoj u kojem je otvoren Urbani centar. To je mjesto na kojem lokalna zajednica razmjenjuje sve bitne informacije vezane za urbani razvoj, mjesto susreta stanovnika, nevladinih udruga, poduzetnika, stručne javnosti i gradske vlasti gdje će se raspravljati o svim bitnim šitanjima vezanim za životu gradskoj jezgri i predloženim mjerama revitalizacije gradske jezgre.
Što građani mogu doznati u Urbanom centru, a što ne bi mogli u gradskoj upravi?
- Građani mogu pojedinačno ili kroz udruge ne samo dolaziti u Urbani centar po informacije nego davati i prijedloge te sudjelovati u radionicama koje će Urbani centar organizirati kao što su i bile fokus grupe u prosincu prošle godine kao i anketa provedena među njima.

Više glava bolje misli

Upravo rezultati tih aktivnosti pokazali su da treba povećati broj etaža za parkiranje u novoj garaži ispod Poljane, što je pravi primjer sudjelovanja građana u definiranju razvojne politike grada. Urbani centar, za raliku od gradske uprave, ima slobodniju i neformalnu strukturu i u budućnosti bi trebao postati neovisan o gradskoj administraciji.

U sklopu centra otvoren je Urbani inkubator za mlade kreativce? Tko su ti kreativci i na koji će način oni tu moći raditi? Po čemu se taj inkubator razlikuje od postojećih poduzetničkih inkubatora?

- Urbani inkubator je lokalni razvojni inkubator specifičan i različit od ostalih po namjeni. Namijenjen je isključivo start up poduzetnicima iz područja kreativnih industrija kao što su dizajn, fotografija, video produkcija, softver itd. Poseban je po smještaju u gradsku jezgru i s tom porukom naglašavamo koje poduzetništvo želimo u gradskoj jezgri da se ne dogodi monokultura turizma. Posebnost je i zajednički radni prostor i potencijalna suradnja sa sličnim inkubatorima u svijetu, što će rezultirati uspostavom mreže kontakata.

Zašto je to važno i jesu li mladi kreativci o kojima govorite zainteresirani i spremni za takav način rada?

- Zajednički radni prostor se u europskoj i svjetskoj praksi pokazao kao preduvjet uspjeha poduzetnika početnika u kreativnim industrijama. Rad s kreativcima iz različitih područja pridonosi razvoju novih i inovativnih proizvoda i usluga što u sadašnjem globaliziranom svijetu predstavlja jednu od rijetkih tržišnih niša gdje Hrvatska može biti konkurentna. Mreža kontakata iz koje proizlazi i mreža suradnje omogućava bilo kojem mladom kreativnom poduzetniku da postane dio svjetskog tržišta i da se ne mora više odlaziti iz Šibenika da bi se uspjelo.

Moglo bi se reći kako je sve to moguće raditi i radilo se ako radite u svom uredu ili kod kuće?

- Prednosti su navedene mreže suradnje i kontakata, jeftinije režije, besplatna edukacija, dostupnost informacija , mogućnost rada na složenijim porlovima na kojima treba suradnja više struka, besplatna informatička oprema i jeftiniej financiranje projekata.
Raste rizik od siromaštva u gradskoj jezgri

Zadnjih pet-šest godina građani stalno slušaju gradske političare o revitalizaciji povijesne gradske jezgre? Kako urbani centar i inkubator mogu vratiti život u stari grad?

- Otvaranje Urbanog centra predstavlja početak sustavne revitalizacije gradske jezgre. To je dugoročan i skup proces koji nije moguće ostvariti bez sredstava Europskih fondova.

Grad Šibenik za bivše je vlasti izradio strategiju gospodarskog razvoja, a aktualna vlast ovih je dana predstavila Urbani razvojni plan? Čemu tolike strategije i kada će se njihova provedba i smisao početi pokazivati?

- Urbani razvojni plan je strateški dokument o razvoju stare gradske jezgre u kojem su nabrojani ciljevi i aktivnosti te indikatori koji prate ostvarenej ciljeva. Već iz analize lokalnih potreba jasno je da stara gradska jezgra gubi stanovništvo i da je indeks starosti izrazito visok, da dominiraju kućanstva s jednim ili dvama članovima, što znači da je rizik od siromaštva visok. S druge strane, naša je anketa pokazala da postoji velika želja stanovnika da ostanu živjeti u gradskoj jezgri. Od svih ciljeva najteže će biti vratiti stanare u gradsku jezgru.

Godi li vam kada čujete gradonačelnika Željka Burića kada govori kako je silno ponosan na vas i vaše kolege iz Odjela za gospodarstvo i kada vas naziva svojom ekipom za EU fondove?

- Moram naglasiti, iako sam voditelj JEWEL projekta, da je cijeli odjel radio na tomU: znači i Krešo Kovač, pročelnik Matija Bumbak, Ivana Bujas Rupić i Miroslav Petrović. Projekt JEWEL nije financijski velik poput Tvrđave sv. Mihovila, ali je jedinstven po svojim rezultatima i temom koja nije uobičajena. Veseli me činjenica da su sve gradske institucije i ustanove biel izrazito otvorene i dostupne za informacije i pomoć u realizaciji projekta, što dodatno pokazuje da postoji zajednička želja za revitalizacijom gradske jezgre. Svakako, lijepo je kad se radi u sredini u kojoj vlada ugodna, podržavajuća i proaktivna atmosfera. Posljedica su vidljivi rezultati i drago mi je da gradonačelnik Željko Burić podržava naš rad. Posebno je zanimljivo da, iako smo iz različitih političkih opcija, možemo izvrsno surađivati na razvoju Šibenika, jer nam je dobrobit građana prvenstveni zajednički cilj, i da u obavljanju svog psla imam široku autonomiju i povjerenje nadređenih. Posao koji obavljamo u Upravnom odjeluza gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj donio je sjajne rezultate jer su ciljevi razvoja Šibenika postavljeni iznad dnevno-političkih tema.

Županijski ste vijećnik i jedan od aktivnijih na aktualnom satu i u raspravama? Jeste li zadovoljni radom Županijske skupštine?

- Kao županijski vijećnik doista sam postavio puno pitanja, ali i dao mnoge prijedloge od kojih ni jedan nije usvojen. Sve dok se bude gledalo tko daje prijedlog, a ne kakav je taj prijedlog ne mogu biti zadovoljan radom Županijske skupštine. Naša županija je nažalost među najlošijima po mnogim pokazateljima, o čemu je HNS i govorio na konferenciji za novinare, ali još čekamo prvu tematsku sjednicu o barem jednom važnom pitanu za našu županiju.

 

Što je od HNS-a ostalo u Šibeniku i županiji? Zamjerate li odlazak vašeg dojučerašnjeg stranaćkog šefa u Čačićeve reformiste?

- Članstvo se ne osipa ni u gradskoj ni u županijskoj orgamnizaciji. Brojek govore o minimalnoj promjeni u zadnjih godinu dana i poštujem odluku svakoga tko je odlučio biti dio HNS-a ili bilo koje druge političke opcije. HNS je stranka koja na dnevnoj bazi radi revizije članstva i diljem Hrvatske se događa da imate ulaske novih članova, ali i odlaske onih koji iz različitih razloga to ne žele biti. Ali, krećemo se oko gotovo 45 000 članova diljem Hrvatske i 800-tinjak članova u našoj županiji. Petar Baranović je formalno napustio stranku 15. srpnja, što nije bilo iznenađujuće jer je već prije iz njegovih istupa bilo jasno d aće otići. S obzirom na to da je bio predsjednik Županijske organizacije HNS-a, broj članova koji su ga slijedili i otišli za njim je doista minimalan. HNS ima stabilnu i jaku Gradsku organizaciju u Šibeniku, kao i mnoge u županiji, prvenstveno u Pirovcu i Drnišu te mnoge na područjima na kojima do sada nismo bili aktivnije prisutni, poput općine Promina. S ljudima koji su danas članovi ne moramo se bojati za budućnost HNS-a na području Šibenika i naše županije.

Izvor: Šibenski list, 9. listopada 2014., autor: Marija Lončar